Branimir dr Nestorović, poznati ljekar i stručnjak za zdravlje, često ističe kako dug život nije samo pitanje genetike ili sreće. On tvrdi da su misli i unutrašnji stav jednako važni koliko i fizičko zdravlje, i da upravo zdrav duh stvara zdravu osnovu za dug i kvalitetan život.
Prema njegovim riječima, većina problema sa zdravljem počinje u umu. Stres, negativne emocije i prekomjerno brinjenje direktno utiču na tjelesnu funkciju, slabe imunitet i ubrzavaju proces starenja. Zbog toga je briga o mentalnom stanju jednako važna kao i pravilna ishrana ili redovna fizička aktivnost.
Dr Nestorović naglašava da pozitivno razmišljanje ne znači ignorisanje problema, već prihvatanje izazova i traženje konstruktivnih rješenja. Osoba koja gaji optimizam lakše se nosi sa bolestima, brže se oporavlja i generalno uživa u boljoj kvaliteti života.
Rutina svakodnevnog mentalnog čišćenja i meditacije, prema njegovim preporukama, ima izuzetno važnu ulogu. Kratki trenuci introspektivnog razmišljanja ili fokusiranja na disanje mogu smanjiti nivo stresa i poboljšati emocionalnu stabilnost.
Tijelo i duh su povezani kroz hormonski i nervni sistem. Negativne misli aktiviraju stresne hormone, što može dovesti do problema sa srcem, probavom, pa čak i smanjenom funkcijom mozga. Nasuprot tome, miran i fokusiran um pomaže tijelu da se oporavi i funkcioniše optimalno.
Prema Nestoroviću, ljudi koji vode računa o svom mentalnom zdravlju često imaju bolje navike u ishrani, više se kreću i posvećuju više pažnje kvalitetu sna. To pokazuje kako zdrav duh direktno utiče na fizičko stanje tijela.
On takođe ističe važnost zahvalnosti i pozitivnog pristupa životu. Osobe koje redovno vježbaju zahvalnost i fokusiraju se na dobre strane života razvijaju otporniji imunološki sistem i osjećaj unutrašnje snage.
Društvene veze i kvalitetan odnos s porodicom i prijateljima, prema njegovim riječima, imaju direktan uticaj na dugovječnost. Osjećaj pripadnosti i podrške smanjuje stres i daje emocionalnu stabilnost, što se odražava na zdravlje tijela.
Branimir Nestorović naglašava i važnost samopouzdanja i unutrašnjeg mira. Ljudi koji poznaju vlastite sposobnosti i prihvataju svoje slabosti manje su podložni anksioznosti i depresiji, što direktno poboljšava funkciju organa i otpornost na bolesti.
Takođe, mentalna aktivnost je ključna za dug život. Učenje, čitanje, kreativnost i rješavanje problema održavaju mozak aktivnim i pomažu u prevenciji degenerativnih bolesti. Zdrav duh ne znači samo miran um, već i stimulaciju intelekta.
Prema njegovim riječima, tjelesna aktivnost je mnogo efikasnija kada se kombinira sa mentalnim zadovoljstvom. Kada osoba uživa u šetnji, jogi ili laganom vježbanju, učinak na zdravlje je mnogo jači nego kod prisilnog ili stresnog kretanja.
On često naglašava kako emocionalna ravnoteža utiče na probavni sistem i metabolizam. Ljudi koji su stalno pod stresom često imaju poremećaje probave, dok miran i smiren duh doprinosi boljoj apsorpciji hranjivih materija.
Takođe, kvalitet sna je direktno povezan sa mentalnim zdravljem. Osobe koje se bave stresom, brigom ili negativnim mislima teško spavaju, što dovodi do hroničnog umora i opadanja otpornosti tijela. Dug život zahtijeva redovan, kvalitetan san.
Nestorović tvrdi da ljudi često potcjenjuju moć smijeha. Redovno smijanje i uživanje u pozitivnim trenucima oslobađa tijelo od napetosti i doprinosi osjećaju sreće i unutrašnje harmonije.
Prehrana i duh su povezani. On ističe da izbor hrane, kao što su voće, povrće i prirodni proizvodi, najbolje djeluje kada dolazi iz svijesti o vlastitom tijelu i njegovim potrebama. Mentalni stav utiče na to kako tijelo prihvata hranjive materije.
Meditacija i trenutci tišine pomažu u smanjenju napetosti u mozgu i poboljšavaju emocionalnu regulaciju. To znači da osoba može bolje kontrolisati reakcije na stresne situacije i sačuvati energiju potrebnu za oporavak tijela.
On posebno ističe važnost emocionalnog pražnjenja. Ljudi koji potiskuju osjećaje često razvijaju unutrašnje napetosti koje utiču na krvni pritisak, cirkulaciju i imunološki sistem. Otvoreno izražavanje emocija doprinosi zdravlju cijelog organizma.
Branimir Nestorović također naglašava koliko je važno njegovanje hobija i interesa. Aktivnosti koje ispunjavaju duh stvaraju osjećaj svrhe, zadovoljstva i sreće, a to se direktno odražava na fizičko zdravlje.
Redovno povezivanje sa prirodom, svježim zrakom i sunčevom svjetlošću također doprinosi zdravlju. Mentalno zadovoljstvo i smirenost koja dolazi iz prirodnog okruženja jača otpornost organizma i poboljšava cirkulaciju.
Na kraju, Nestorović zaključuje da dug život nije rezultat slučajnosti, već svjesnog pristupa tijelu i umu. Zdrav duh stvara zdravo tijelo, a harmonija između njih osigurava vitalnost, energiju i kvalitet života, bez obzira na godine.