Starost je prirodni tok života, nešto što niko ne može izbjeći. Ipak, način na koji doživljavamo te godine u velikoj mjeri zavisi od naših odluka, navika i odnosa koje gradimo tokom života. Mnogi ljudi strepe od starosti jer je povezuju sa bolešću, nemoći i osjećajem da postaju teret svojoj djeci. Ali, prema riječima poznate neuropsihološkinje dr. Tatjane Černigovske, to ne mora biti tako.
Ona ističe da postoji nekoliko pravila koja svaka osoba treba usvojiti na vrijeme, kako bi starost bila dostojanstvena, mirna i ispunjena. Najvažnije je shvatiti da svako sam oblikuje svoju svakodnevicu i da mnogo toga zavisi od unutrašnjeg stava, discipline i spremnosti na promjene.
Prvo pravilo odnosi se na zdravlje. U starosti zdravlje postaje najdragocjenije bogatstvo. To ne znači da svi moraju živjeti savršeno zdravim stilom života, ali redovna briga o tijelu i umu pravi ogromnu razliku. Umjereno kretanje, zdrava ishrana i redovni ljekarski pregledi pomažu da se sačuva vitalnost. Kada se čovjek osjeća fizički dobro, mnogo lakše zadržava i mentalnu snagu.
Drugo pravilo naglašava važnost samostalnosti. Djeca imaju svoje živote, obaveze i porodice. Ako roditelj u starosti stalno očekuje da ga drugi njeguju, to može stvoriti osjećaj pritiska i narušiti odnose. Samostalnost ne znači izolaciju, već spremnost da se o sebi brinemo koliko god je to moguće. Čak i male stvari, poput samostalnog kuhanja ili vođenja ličnih računa, jačaju osjećaj dostojanstva.
Treće pravilo odnosi se na mentalnu aktivnost. Mnogi ljudi misle da je u penziji dozvoljeno samo odmarati, ali mozak traži stalne izazove. Čitanje, učenje novih vještina, rješavanje zagonetki, pa čak i vođenje zanimljivih razgovora čuva mentalnu oštrinu. Dr. Černigovska često naglašava da mozak voli kada ga “mučimo” novim informacijama, jer tako ostaje aktivan i zdrav.
Četvrto pravilo je vezano za emocionalne odnose. U starosti su bliski odnosi važniji nego ikad. Umjesto da se stariji ljudi povlače i stalno žale, važno je njegovati toplinu, ljubaznost i zahvalnost prema porodici i prijateljima. Kada osoba zrači vedrinom i pozitivnom energijom, ljudi žele da budu u njenom društvu. To je najbolji način da se izbjegne usamljenost i osjećaj odbacivanja.
Peto pravilo odnosi se na unutrašnju slobodu. Stariji ljudi koji stalno gledaju unazad i žive u žaljenju često postaju teški i sebi i drugima. Umjesto toga, važno je naučiti prihvatiti život takav kakav jeste, sa svim njegovim usponima i padovima. Ljudi koji umiju da oproste sebi i drugima i da uživaju u malim stvarima, čak i u starosti pronalaze mir.
Dr. Černigovska ističe da nije poenta u tome da starost bude laka, već da bude svjesna i dostojanstvena. Kada se čovjek oslanja samo na djecu, on nesvjesno stvara teret, ali kada čuva svoju vitalnost i energiju, postaje primjer i inspiracija mlađima.
Zanimljivo je da mnogi ljudi u starosti tek tada otkriju novu svrhu. Neki počnu da pišu, drugi se posvete hobijima koje nikada ranije nisu imali vremena da razviju. To pokazuje da starost nije kraj, već drugačiji oblik života u kojem se i dalje može stvarati i doprinositi.
Upravo zato se preporučuje da svako pronađe svoj mali dnevni ritual. To može biti šetnja, rad u bašti, čitanje knjige ili razgovor sa dragim ljudima. Takvi mali trenuci donose ogromnu snagu i čuvaju osjećaj smisla.
Takođe, veoma je važno održavati uredan izgled. Ljudi često zanemaruju ovaj detalj, ali on ima snažan psihološki efekat. Kada starija osoba vodi računa o higijeni i izgledu, ona zadržava osjećaj samopoštovanja i šalje poruku da se i dalje cijeni.
Neki stariji ljudi griješe jer neprestano savjetuju i kritikuju svoju djecu. Iako to dolazi iz najbolje namjere, previše “pametovanja” može izazvati otpor i distancu. Umjesto toga, bolji put je da svojim primjerom pokažu mudrost i smirenost.
U starosti je korisno razvijati i osjećaj zahvalnosti. Kada čovjek shvati koliko toga ima, od zdravlja do porodične ljubavi, život postaje lakši. Fokusiranje samo na ono što nedostaje vodi u ogorčenost i nezadovoljstvo.
Treba naglasiti da je i humor moćno oružje. Stariji ljudi koji zadržavaju smisao za šalu lakše prolaze kroz svakodnevne teškoće i brže zadobijaju simpatije okoline. Smijeh je lijek, i to u svakom životnom dobu.
Konačno, ključna poruka dr. Černigovske jeste da starost ne znači pasivnost. Ona može biti vrijeme mudrosti, rada na sebi i davanja ljubavi drugima. Kada se pridržavamo osnovnih pravila – brige o zdravlju, samostalnosti, mentalne aktivnosti, dobrih odnosa i unutrašnje slobode – tada starost postaje nova prilika, a ne teret.
Oni koji na vrijeme shvate ove principe, ulaze u starije godine sa osmijehom i sigurnošću. Djeca tada ne vide roditelje kao obavezu, već kao dragocjeni oslonac i inspiraciju.Na kraju, svako od nas bira – hoćemo li u starosti biti teret ili primjer. A pet jednostavnih pravila dr. Černigovske pokazuje da izbor uvijek postoji.